U sklopu EU projekta Radius V provedeno je istraživanje „Volontiranje i vrijednosti mladih“, u kojem je sudjelovalo 314 ispitanika u dobi od 15 do 34 godine iz cijele Hrvatske.
Istraživanje o volontiranju i vrijednostima mladih provedeno je u sklopu projekta Radius V, sufinanciranog sredstvima Europske unije kroz Europski socijalni fond, a u kojem je jedan od partnera i Grad Rijeka. Autori istraživanja su izvanredni profesori Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru: Željka Tonković, Sven Marcelić i Krešimir Krolo.
Istraživanjem se željelo ispitati različite dimenzije volontiranje kao društvene prakse mladih, ispitati vrijednosne orijentacije mladih volontera te utvrditi povezanost između različitih dimenzija volontiranja i vrijednosnih orijentacija mladih. Istraživanje je bilo namijenjeno mladima u dobi od 15 do 34 godine koji su u posljednje dvije godine sudjelovali u najmanje jednoj volonterskoj aktivnosti. Navedeni dobni raspon odabran je kako bi se obuhvatila i dobna skupina mlađe odrasle dobi (30-34 godine), a koja po mnogim istraživanjima pokazuje karakteristike tzv. produljene mladosti.
„Rad s mladima ima ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti našeg društva i važno ga je bazirati na relevantnim podacima i dokazima kako bismo postigli najbolje rezultate a i bolje razumjeli tu važnu društvenu skupinu“, ističu u DKolektivu, vodećem partneru u projektu Radius V.
Mlade u volontiranju najviše motivira želja za stjecanjem novih iskustava i perspektiva kroz pomaganje drugima
Prema rezultatima istraživanja, ispitanici su većinom aktivni volonteri koji redovito sudjeluju u različitim volonterskim programima i aktivnostima. Pritom gotovo podjednak udio ispitanika volontira nekoliko puta godišnje (42,4 %) kao i mjesečno ili češće (42 %). Nadalje, može se zaključiti da mladi volonteri češće sudjeluju u formalnim volonterskim aktivnostima u organizaciji udruga i ustanova (68,8 %), a nešto rjeđe u neformalnim volonterskim aktivnostima (49 %).
Pritom nešto više od petine sudionika istraživanja volontira pri Hrvatskom Crvenom križu. Kada je riječ o vrstama volonterskih aktivnosti, mladi su najviše orijentirani na pomaganje mladima (62,7 %) i djeci (49,7 %), kao i aktivnostima koje uključuju formalno i neformalno obrazovanje (29,9 %) ili zaštitu okoliša (29,3 %). Mladi razmjerno često sudjeluju i u aktivnostima koje su namijenjene pomaganju marginaliziranim i ranjivim skupinama, uključujući starije osobe (25,2 %), osobe s invaliditetom i teškoćama u razvoju (20,7 %), ali sudjeluju i u aktivnostima namijenjenima pomaganju migrantima i tražiteljima azila (9,9 %).
Važno je primijetiti da su ispitanici u visokom postotku zadovoljni svojim posljednjim volonterskim iskustvom te s visokom sigurnošću procjenjuju da će i u budućnosti nastaviti volontirati. Ono što ih najviše motivira u volontiranju je želja za stjecanjem novih iskustava i perspektiva kroz pomaganje drugima, dok je na drugom mjestu potreba za bijegom od vlastitih problema i negativnih emocija, kao i želja za osobnim razvojem.
S druge strane, ono što ih sprječava u češćem volontiranju primarno se odnosi na nedostatak slobodnog vremena, a u određenoj mjeri i nedostatak odgovarajućih volonterskih programa u njihovoj okolini. Osim toga, rezultati istraživanja pokazuju da je mlađim dobnim skupinama važno da imaju društvo za volontiranje, što ponovno upućuje na relevantnost društvene dimenzije volontiranja.
Vrijednosti su među ispitanicima – mladim volonterima – prisutne gotovo na razini univerzalnosti. Ispitanici su iskazali iznimno visoku razinu slaganja s europskim vrednotama, višu nego što je to prosjek kod građana Europske unije (Eurobarometar 2020) i znatno višu nego u Hrvatskoj. Njih čak 97,1 % smatra da ne bi trebalo biti diskriminacije po bilo kojoj osnovi, a 96,9 % smatra da bi svatko trebao imati pravo na slobodu misli, izražavanja i vjere.
Mladi građanski aktivizam vide prvenstveno kroz neformalne strukture
Mladi građanski aktivizam vide prvenstveno kroz neformalne strukture i bez čvrste afilijacije prema profesionalnim organizacijama i političkim strankama. Iz prikazanih podataka vidljivo je kako su građanskom aktivizmu te općenito participaciji u javnim aktivnostima skloniji mladi koji pokazuju izraženije liberalne vrijednosti. S druge strane, osobe sklone konzervativnim vrijednosnim orijentacijama u prosjeku su manje zainteresirane, ali iskazuju veće zadovoljstvo ishodima volontiranja iz čega se može zaključiti da se radi o aktivnostima koje su kompatibilne njihovim interesima. Također, iz podataka je primjetno kako je viši kulturni kapital roditelja, operacionaliziran u obliku stupnja obrazovanja, povezan s učestalijim aktivističkim aktivnostima ispitanika.
„Rezultati istraživanja konzistentni su s prethodnim istraživanjima koja volonterstvo smatraju širim skupom postmaterijalističkih vrijednosti pri čemu orijentacija pojedinca nije više samo na egzistenciji i sigurnosti, već na aktivnijem odnosu prema zajednici i ulaganju u sebe“,
Poveznica na cjelovito istraživanje „Volontiranje i vrijednosti mladih: izvještaj o rezultatima anketnog istraživanja“.
