Školsko volontiranje predstavlja koncept u kojem odgojno-obrazovne ustanove mogu promicati, poticati i organizirati volontiranje. Uloga organizatora volontiranja osobito je istaknuta kroz Načelo odgoja za volontiranje (čl. 13. Zakona o volonterstvu), kojim se propisuje volontiranje maloljetnih osoba mlađih od 15 godina, između ostalog uvjetom da je organizator volontiranja odgojno-obrazovna ustanova ili druga pravna osoba koja organizira volontiranje u odgojne i obrazovne svrhe. Škola može biti promicatelj volonterstva, prenoseći kroz različite kanale svojim učenicima, njihovim roditeljima i djelatnicima škole vrijednosti volonterstva. Škola može i poticati volontiranje, kroz informiranje učenika o vrijednostima i mogućnostima volontiranja, ili kroz podršku učenicima u osmišljavanju, organiziranju i praćenju volonterskih aktivnosti.
Aktivna uloga u promicanju i poticanju volontiranja najčešće će rezultirati razvijanjem volonterskog programa, skupa različitih volonterskih aktivnosti koje škola provodi. Kada volonterskom programu damo strukturu i kontinuitet, ostvaruju se preduvjeti za osnivanje školskog volonterskog kluba, koji karakterizira organizirano, strukturirano i dugoročno uključivanje učenika u volonterske aktivnosti unutar i izvan škole. Učenici sudjeluju u ulozi volontera, a nastavnici ili stručni suradnici u ulozi školskog koordinatora volontera.
Danas u hrvatskim školama postoje brojni primjeri volontiranja učenika kao što su: vršnjačka podrška u savladavanju nastavnog gradiva, akcije zaštite okoliša i brige o životinjama, humanitarne akcije, posjeti djeci u bolnicama…
Iako rezultati svih dosadašnjih inicijativa ukazuju na neprocjenjive dobiti koje one donose djeci i mladima, neostvarenog potencijala je još mnogo.
Više o tome kako kako organizirati i provesti volontiranje u odgojno-obrazovnoj ustanovi pročitajte u Priručnik „Generacija za V – Zašto i kako organizirati volonterski program u školi?“
