Volontiranje, probni rad, praksa: Koje su razlike, što kaže zakon i koja su vaša prava.

10. velj 2022. | Novosti i objave

Često nailazimo na nedoumice u vezi sa obavljanjem prakse, probnog rada i volontiranja. Kandidati nekada nisu ni sigurni u čemu je u stvari razlika, pa samim tim nisu upoznati sa svojim pravima i obavezama.

Neke od nedoumica su; Da li se probni rad plaća? Što nakon prakse? Tko može volontirati?

U čemu je u stvari razlika

Naš zakon ova tri pojma definira na sljedeći način:

Volontiranje jeste organizirano i dobrovoljno pružanje usluge ili obavljanje aktivnosti od općeg interesa, za opće dobro ili za dobro drugog lica, bez isplate novčane naknade ili potraživanja druge imovinske koristi.

Ugovorom o radu može da se ugovori probni rad za obavljanje jednog ili više povezanih, odnosno srodnih poslova. Probni rad može trajati najduže šest mjeseci.

Ugovor o stručnom osposobljavanju može da se zaključi “praksa” radi obavljanja pripravničkog staža, odnosno polaganja stručnog ispita, kad je to zakonom, odnosno pravilnikom predviđeno kao poseban uslov za samostalan rad u struci. Poslodavac može licu na stručnom osposobljavanju ili usavršavanju da obezbedi novčanu naknadu i druga prava.

Razlika između ovih pojmova je u tome što je volontiranje besplatno, probni rad je uz naknadu, dok je praksa stručno usavršavanje koje može biti plaćeno ili ne.

Šta sve podrazumeva probni rad

Probni rad se po zakonu plaća. Razlika između probnog rada i radnog odnosa je što je probni rad uvjetan, tj. ako je poslodavac zadovoljan radnikom koji je na probi, on će ga zadržati. Drugim riječima, ako je probni rad uspješan, ugovor postaje ugovor o radu i zasniva se radni odnos, a ako je neuspješan, radni odnos prestaje. Temelj probnog rada je da i poslodavac i zaposleni vide da li su zadovoljni jedni drugim. Zloupotrebe su uvijek moguće, ako se tako mogu nazvati. Nekima je to model poslovanja, jer je na tržištu rada mnogo nezaposlenih i kvalificiranih budućih radnika, te se zloupotrebe mogu spriječiti više ekonomskim nego pravnim metodama.

Probni rad bi trebalo da bude naveden u oglasu za posao jer je, gledano apstraktno, oglas je vrsta ponude za zaključenje ugorova. Volja poslodavca je na koji će način oglasiti slobodno mjesto.

Probni rad podrazumijeva zaključenje ugovora. Ako ga nema, to je rad na crno. Interes radnika je da bude prijavljen i uživa sva prava iz radnog odnosa, dok je interes poslodavca da ne snosi posljedice inspekcije rada. Ako povežemo ova dva, trebalo bi jedni od drugih da zaziru i da odnos riješavaju u obostranom interesu.

Volonteri po zakonu nemaju pravo na novčanu nadoknadu

Kada je u pitanju volontiranje, zakon propisuje i to da volontiranje mora biti u općem interesu zajednice te je zabranjeno organiziranje volontiranja u cilju stjecanja dobiti kao što je zabranjeno volontiranje kojim se zamijenjuje rad koji obavljaju lica. Isto tako volonter nema pravo na novčanu naknadu ili drugu imovinsku korist za volontiranje. Međutim, novčanom naknadom ili imovinskom koristi za volontera ne smatra se naknada troškova volontiranja, i to za npr. radnu odjeću, eventualna putovanja i smještaj, kao i za ishranu i druge troškove koji mogu nastati povodom volontiranja čiji mjesečni iznos ne može biti veći od 30% od neto iznosa minimalne mjesečne zarade za puno radno vreme. Najčešće zloupotrebe kod volontiranja su sakrivanje istog kroz razne stručne prakse ili osposobljavanja gdjee volonteri najčešće obavljaju rad koji bi trebalo da obavljaju zaposleni. Pri tome su neplaćeni, ili su slabo plaćeni tj. na crno.

Da li se volontiranja može da preraste u zaposlenje

Uvijek takva mogućnost postoji. U praksi razvijenih država kompanije “regrutiraju” volontere još na završnim godinama školovanja, gdje prvo stječu neka znanja uz određenu naknadu, te nakon završenog školovanja prelaze da rade u kompaniji kao pripravnici.

Koliko traje praksa i da li je plaćena

Poslodavci bi trebalo da naglase da je praksa plaćena, u suprotnom nije. Praksa može da traje kratko vrijeme, s tim što je uvjek pitanje što je praksa i po kom osnovu je. Ako je faktički rad u pitanju, po Zakonu o radu, to je rad na crno i poslodavac je dužan da radnika prijavi, inače će praktikant, a zapravo radnik, imati prava iz radnog odnosa.